SARAJEVO, 15. novembar 2011. – Iako su usporavanje svjetske ekonomije i nedavne turbulencije u euro zoni (EZ), potresli ekonomije šest zemalja u regiji jugoistočne Evrope (SEE6)[1], njihova dublja integracija u Evropsku Uniju (EU) i dalje pruža najbolje dugoročne izglede za njihov rast, prema novom izvještaju Svjetske banke „Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu“ (SEE RER), objavljenom danas.
Ovo je prvi u nizu izvještaja, koji će se objavljivati polugodišnje. “Naše projekcije predviđaju rast u ovoj regiji od 2,5 procenta u 2011. i 2,1 procenat u 2012.“, kaže Ron Hood, vodeći ekonomista u Jedinici sektora Svjetske banke za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje za regiju Evrope i centralne Azije i vodeći autor izvještaja. „Međutim, čak i ove skromne projekcije rasta pretpostavljaju da će se kriza u euro zoni riješiti na pravi način. Ako kreatori politike zakažu, i kriza se pogorša, ekonomski rast u ovim zemljama bi mogao biti puno slabiji“.
Efekti daljeg usporavanja svjetske ekonomije i prolongirana neizvijesnost u vezi s krizom u euro zoni će, prema ovom izvještaju, uticati na SEE6 ekonomije putem trgovine, direktnih stranih investicija (FDI), stranih banaka, te doznaka iz inostranstva. Svi ovi kanali prenošenja će biti pogođeni dubljim ekonomskim i finansijskim tenzijama u EU i euro zoni. Trgovina s EU je ključni pokretač izvoza i sveukupnog ekonomskog rasta u SEE6 zemljama, na koju otpada između 30 procenata i gotovo polovine njihovog BDP-a. U 2010.g. 58, 2 procenta ukupnog izvoza iz SEE6 je bilo u EU, od čega je ogroman udio išao u Italiju i Njemačku. Nakon pada od 14,7 procenata u 2009., izvoz je zabilježio snažan rast od 20 procenata u 2010., koji je dostigao svoj vrhunac od 29,7 procenata u prvom kvartalu 2011., u odnosu na prethodnu godinu, a potom usporio. Uvoz ima sličnu dinamiku, ali uz veći pad u 2009. i slabiji oporavak. Kao rezultat, i trgovinski bilans i deficit tekućeg računa (CAD) u regiji su poboljšani za desetak procentnih poena u 2010. u odnosnu na 2008.
Međutim, uprkos nedavnim poboljšanjima, deficit tekućeg računa i dalje ostaje velik, posebno u Crnoj Gori i Kosovu, stoji u izvještaju. Osim trgovine, investitori iz EU predstavljaju najvećeg zbirnog ulagača FDI u regiju, s neto prilivom čija je vrijednost preko 2 procenta BDP-a zapadnog Balkana. Zemlje euro zone, takođe, predstavljaju značajan izvor doznaka za sve SEE6 zemlje, posebno za Kosovo, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Prisustvo stranih banaka predstavlja još jedan kanal potencijalnog uticaja. Udio stranih banaka u ukupnoj aktivi bankarskog sektora u regiji iznosi oko 89 procenata. “Iako se sveukupan bankarski sistem u SEE6 zemljama čini otpornim, uz veliku likvidnost i značajno osiguranje kapitala, postojeći kreditni i rizk finansiranja se povećavaju u regiji, prvenstveno zbog negativnih dešavanja u EU, prijetnje koju predstavljaju loši zajmovi banaka u mnogim SEE6 zemljama i usporavanja ekonomskog rasta“, upozorava Hood.
“Gotovo sve strane banke u SEE6 zemljama su iz EU zemalja, uz dosta velik udio u vlasništvu banaka iz Grčke i Italjie. Dalji stres u njihovim matičnim bankama bi mogao dovesti do još jednog urušavanja kredita u regiji.“. Hood naglašava: “Finansiranje će vjerovatno predstavljati ograničenje u budućnosti. Vanjski dug se povećava, a smanjenje rasta u SEE6 može dovesti do pada vladinih prihoda, povećavajući pritisak na javne finansije“. Izvještaj preporučuje da se vlasti u SEE6 zemljama ponašaju fiskalno odgovorno, obnove finansijske amortizere, te budu spremne na dalju konsolidaciju rashoda. Nažalost, fiskalno stanje se pogoršava u svim zemlja od 2008., pa malo zemalja u regiji još uvijek ima prostora za prilagođavanje na sve veću krizu, putem omogućavanja djelovanja automatskih stabilizatora. S izuzetkom Kosova, ni jedna zemlja nema značajnije depozite koje bi mogla povući. Stoga bi nekoliko zemalja trebalo ubzrati fiskalnu konsolidaciju, pri čemu su izdaci za penzije i plate značajne oblasti na koje se treba usmjeriti, navodi se u izvještaju. Iako se čini da je osigurano kratkoročno finansiranje fiskalnog deficita, izgledi za dugoročniji period ostaju teški, upozorava SEE RER.
Naglo povećanje bruto vanjskog i vladinog duga u odnosu na BDP između 2008. i 2010., se uglavnom pripisuje vladinom zaduživanju u cilju finansiranja fiskalnog deficita, što je iskorišteno za ublažavanje efekata krize. SEE6 grupa je heterogena u smislu nivoa vanjskog duga, pri čemu su ukupni dug Crne Gore i Srbije iznad regionalnog prosjeka, dok Albanija ima najveći javni dug kao procenat BDP-a. Povećanje mogućnosti zapošljavanja ostaje još jedan veliki dugoročni izazov za SEE6, zaključuje izvještaj. Visok nivo nezaposlenosti među mladima i malo učešće žena u radnoj snazi su zabrinjavajuće karakteristike tržišta rada SEE6. Štaviše, u velikoj mjeri je prisutna dugoročna nezaposlenost, a u nekoliko zemalja se javlja i starenje stanovništva. “Dalji rast će morati biti vođen u većoj mjeri investicijama i povećanjem produktivnosti što jača konkurentnost i proizvodne kapacitete, nego potrošnjom potaknutom vanjskim finansiranjem i investicijama u nekretnine i ostalu imovinu“, kaže Jane Armitage, direktorica i rwgionalna koordinatorica Svjetske banke za jugoistočnu Evropu.
„Zemlje jugoistočne Evrope moraju rješavati dugotrajne izazove strukturalnih reformi. To će im omogućiti bolje iskorištavanje mogućnosti pristupa tržištima, prilivu direktnih stranih investicija, bankarskom finansiranju i doznakama iz inostranstva koje nudi dublja integracija s EU.” Posebna karakteristika ovog izvještaja je fokus na obrazovanje, te na istraživanje, razvoj i inovacije.
[1] SEE6 čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, BJR Makedonija i Srbija.