Stota ratifikacija Konvencije UN

Njujork, 12. maj – Konvencija o pravima OSI je prvi medjunarodni dokument o ljudskim pravima 21. veka. Klumbija je 10. maja postala stota drzava koja je ratifikovala Konvenciju. Drzave koje ratifikuju Konvenciju zalazu se za bolju pristupacnost, bolje zakonodavstvo, jednako ucesce svih gradjana narocito u politickim procesima i zdravstvenim i obrazovnim servisima.

Koalicije organizacija civilnog društva: Poziv na okrugli sto

 Koalicija organizacija civilnog društva i program ZA SMANJENJE SIROMAŠTVA – CIVILNO DRUŠTVO I ODGOVORNA VLADA pozivaju sve zainteresovane na javni okrugli sto i prezentaciju rezultata do kojih je Koalicija došla kroz dvogodišnje analize izvršenja budžeta za 2008. i 2009. godinu u oblastima značajnim za sedam grupa mapiranih kao najizloženije siromaštvu od strane Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Republike Srbije.

Okrugli sto je zakazan za 17. maj 2011. godine u 12h u Konferencijskoj sali Narodne banke. Programom, u partnerstvu sa 7 organizacija civilnog drustva – bivšim kontakt organizacijama civilnog društva iz programa Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva – upravlja Institut za održive zajednice (Institute for Sustainable Communities), zahvaljujući sredstvima Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Norveške.

Cilj ovog okupljanja jeste i razmena mišljenja sa predstavnicima/cama drugih organizacija civilnog drustva, medija, eksperata i predstavnika /ca institucija na teme od značaja za naše najsiromašnije sugrađane i sugrađanke, a u okvirima budžetske politike i novog Zakona o socijalnoj zaštiti.Neka od specifičnih interesovanja Koalicije o kojima će posebno biti reči na okruglom stolu su i:

·         Adekvatnost socijalnih davanja za decu – dečiji dodatak

·         Rodno osetljivo budžetiranje

·         Cena nasilja nad ženama

·         Socijalno preduzetništvo

·         Personalni asistenti kao podrška za samostalni život

·         Zapošljavanje marginalizovanih grupa

PRO LIBRIS

Poštovani,

Slobodni smo da vas podsetimo da, ako štedite vaš budžet za nabavku inostranih i domacih knjiga i časopisa, ne zanemarite podatak da na tržištu postoji i naša firma koja se bavi njihovim uvozom i distribucijom.

Bice nam zadovoljstvo da odgovorimo na svaki vaš upit i da vas uverimo da samo zdrava konkurencija dovodi do realnih cena prizvoda, a nama cete pomoci da sagledamo naše mesto na tržištu Srbije.

Pošaljite vaše zahteve, a mi cemo u najkracem roku poslati našu ponudu.

Birajmo najbolje.

Srdačno vaš,

Pro Libris doo

11000 Beograd

PIB 106688365

Tel: +381 61 6804414, +381 616804113

www.prolibris-rs.com – u izradi

e-mail: office@prolibris-rs.com; prolibrisserbia@gmail.com

Opis naše delatnosti:

– Uvoz svih vrsta knjiga i stručnih časopisa na bilo kom jeziku

– Distribucija domacih izdanja i izdanja zemalja u okruženju

– Uvoz rasprodatih knjiga

– Distribucija domacih rasprodatih knjiga

– Uvoz notnog materijala

– Uvoz CD-a i DVD-a

Radnici sa invaliditetom: Nepresušan izvor

Teško je poverovati da je 8.8% nezaposlenih koji će se pojaviti uskoro u Americi, nekadašnjih 77 miliona bejbi bum generacije koji će uskoro da se penzionišu.  Mnoge organizacije se već suočavaju sa manjkom veštih radnika, kvalifikovane radne snage za poslove za koje su konkursi otvoreni već duže vreme. Postoje veliki i nepresušni resursi, kojima organizacije mogu da se okrenu – osobe sa invaliditetom.

Nažalost, previše poslodavaca nije svesno količine kvalifikovanih radnika sa invaliditetom, ne znaju kako da dođu do njih i zabrinuti su zbog mogućih troškova u obezbeđivanju prilagođenog radnog mesta. Američka privredna komora i Mreža poslovnih lidera, USBLN, organizovali su konferenciju kako bi uputili na primere dobre prakse u zapošljavanju i prilagođavanju radnih mesta osoba sa invaliditetom. USBLN je nacionalna organizacija koja je pomogla izgradnju radnih prostora u kojima se osobe sa invaliditetom osećaju ugodno i gde se cene njihovi talenti.  

Na konferenciji je mnogo kompanija podelilo svoje uspešne priče o zapošljavanju osoba sa invaliditetom , o potrošačkom marketingu za korisnike sa invaliditetom i o ugovorima sa drugim kompanijama  čiji su vlasnici osobe sa invaliditetom radi obostrane koristi.Ti ali i drugi poslodavci znaju da radnici sa invaliditetom generalno vredni, posvećeni i produktivni. Kompanije koje su vodeće u zapošljavanju osoba sa invaliditetom smatraju sebe uspešnima jer su programe inkluzije i poštovanja različitosti postavile sebi kao neophodnost a ne izbor.

Senator Tom Harkin je rekao da je od početka recesije veći broj radnika sa invaliditetom otišao sa berze rada i insistirao da poslovna zajednica poveća broj radnika sa invaliditetom sa sadašnjih  4.9 miliona na  6 miliona do 2015. Da bi se to ostvarilo, potrebno je poboljšati obrazovanje i podizanje svesti, uklanjanje predrasuda i pogrešnih stavova o osobama sa invaliditetom. Organizacije kao USBLN, sa 60 svojih članica predstavljaju 5,000 poslodavaca širom SAD svakodnevno menjaju svoje stavove.Takođe je potrebno doneti odredjene zakone i regulative u vezi sa inkluzivnom praksom zapošljavanja. Akt o Amerikancima sa invaliditetom je uvek uživao široku podršku svih strana i posebno smo ponosni na ulogu koju je poslovna zajednica imala 2008.  kad je Kongres usvojio amandmane kojima su osobama sa invaliditetom omogućeni isti uslovi na tržištu rada I utvrđene jasne obaveze i zahtevi poslodavaca.

Videćemo da li će se ideja senatora Harkina ostvariti, što bi bilo dobro pre svega za posao.

Novi Zakon o socijalnoj zaštiti

Centar za samostalan život OSI  Srbije želi da podeli sa vama svoje zadovoljstvo povodom postignuća za koje se borimo više od 10 godina! Započeli smo svoje zastupničke aktivnosti u vezi sa servisom personalnih asistenata 2000. godine i od tada promovišemo ideju kroz različite projekte i istraživačke poduhvate.

Naš glavni cilj je bio izmena zakonodavstva koja će uključiti ovaj servis u novi Zakon o socijalnoj zaštiti, kao jedan od redovnih servisa koje će finansirati država. Od 2000.  su u Srbiji četiri vlade promenjene i svaki put smo gotovo od početka promovisali ovu ideju i borili se za nju.U isto vreme smo servis personalnih asistenata organizovali za ograničen broj korisnika u Srbiji u okviru različitih projekata od kojih je najvažniji bio podrška Irske vlade u toku  četiri godine. Tokom ovog i narednih projekata pokazivali smo u praksi kakve promene u kvalitetu života korisnika, osoba sa invaliditetom, obezbeđivanje servisa donosi.

Konačno, novi Zakon o socijalnoj zaštiti usvojen je u Parlamentu Republike Srbije 31. marta 2011, a servis personalnih asistenata je uključen u grupu servisa za osobe sa invaliditetom radi obezbedjivanja samostalnog života. Tako smo nakon 10 godina postigli svoj osnovni cilj!!!Naravno, moramo da branimo principe servisa i kvalitativne standarde, jer kao što je poznato, termin “personalna asistencija” dobija različita značenja u različitim situacijama. S druge strame, slavimo ovaj veliki rezultat Centra, uz zahvalnost svima koji su nas podržavali u ovoj borbi svih ovih godina.

TRIBINA “OBRAZOVANJE ZA SVE”

Savez učitelja Republike Srbije, CIP-Centar za interaktivnu pedagogiju, Centar za obrazovne politike i Fond za otvoreno društvo, u saradnji sa Ministarstvom prosvete (projekat “Pružanje unapređenih usluga na lokalnom nivou” – DILS) pokreće kampanju „Svi u školu, budućnost za sve“.

Tribina je posvećena promociji svima dostupnog kvalitetnog obrazovanja i obezbeđivanju pozitivne klime za inkluzivno obrazovanje u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije iz 2009. godine.

Kampanja za inkluzivno obrazovanje

Idealno društvo je ono u kojem svaki pojedinac može da ostvari sve svoje kapacitete i da živi dostojanstveno svoj život. Inkluzivno obrazovanje je preduslov za razvijanje takvog društva, zasnovanom na toleranciji, na razumevanju drugog, na poštovanju svakoga, na otvorenosti i prihvatanju. 

Užice je jedan od 100 gradova Srbije u kojem će, od februara do kraja maja 2011. godine, biti realizovana kampanja za inkluzivno obrazovanje “Svi u školu, budućnost za sve!”

Cilj kampanje jeste ostvarivanje kvalitetne inkluzivne kulture i prakse za sve devojčice i dečake kroz:

·         razvijanje svesti u stručnoj i široj javnosti o značaju inkluzije

·         pružanje podrške svim učesnicima u obrazovnom procesu

·         podršku primeni Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja iz 2009. godine.

 U cilju boljeg razumevanja pojma inkluzije i inkluzivnog obrazovanja, kao i značaja inkluzije za društvo u celini, biće organizovana tribina uz istovremenu medijsku kampanju na lokalnom nivou.  

Kampanju partnerski realizuju Savez učitelja Republike Srbije (SURS), CIP-Centar za interaktivnu pedagogiju (CIP) i Centar za obrazovne politike (COP), uz podršku Fonda za otvoreno društvo i u saradnji sa timom projekta „Pružanje unapređenih usluga na lokalnom nivou – DILS“ Ministarstva prosvete.

IZLOZBA U GALERIJI ARTGET

Galerija Artget Kulturnog centra Beograda u 2011. godini obeležava 10. godinu rada i čitav izlagački program zamišljen je u duhu ovog jednodecenijskog jubileja: izložbe i umetnici po izboru dosadašnjih umetničkih direktora Galerije, fotografski projekti koji se bave prethodnom dekadom i prethodnim dekadama, kako u opusu pojedinih autora tako i u kretanjima na fotografskoj i kulturnoj sceni.
Druga u nizu izložbi koje biraju dosadašnji umetnički direktori je
Život u kutiji, izložba po izboru Đorđa Odanovića, umetničkog direktora Galerije Artget 2010. godine. On se opredelio za umetnika sa recentne makedonske scene Dragog Nedelčevskog, kao donekle apartnu pojavu na njoj. Izložba se može tumačiti kao monolog oca, ili monolog fotografa. Emotivan do krajnjih granica. Mane Nedelčevski ima 14 godina. Boluje od teške forme cerebralne paralize. Kada je budan, vezan je za invalidska kolica. Mane ne govori, ne hoda, on ne može sâm da sedi, ne može samostalno da se hrani i održava ličnu higijenu. Svakoga dana mora da prima lekove, često ima epileptične napade, a svaki predmet koji je u njegovoj blizini odmah stavlja u usta. Živi u Tetovu sa majkom, ocem i desetogodišnjim bratom, u stanu na trećem spratu, u stambenoj zgradi bez lifta. U posetu im često dolaze bliži rođaci, ali je za njegove roditelje izlazak u šetnju sa Manetom u kolicima veliki napor. On je dete sa posebnim potrebama. Njegova porodica je porodica sa posebnim potrebama. Njihov je život potpuno drugačiji od života drugih porodica. To je „život u kutiji“, vezan za dve sobe. U njemu ima teških, ali i lepih trenutaka. Mane voli da sluša muziku, da pije kafu, da se mazi, i da bude okružen najbližima. Veoma je drag, ali u isto vreme veoma „naporan“. U stvari, on u porodici diktira ritam života. Za njega postoji samo sadašnjost. Mane nije svestan prošlosti i ne zna šta je budućnost. Ako mu je nešto  potrebno – to se mora uraditi odmah. On nema stresove, ne pati kao većina nas od komformizma i nije rob navika, predrasuda, i drugih formi „društveno poželjnog ponašanja“. Za mene je devet meseci rada na foto-eseju Život u kutiji  bio težak, ali i uzbudljiv životni i fotografski izazov. Radeći na njemu, upoznao sam Maneta bolje i još više ga zavoleo. Često sam bio u dilemi: da li da, u određenom trenutku, budem otac, da mu pomognem ako ima epileptični napad, da pomažem Oliveri oko kupanja, oko presvlačenja, da ga stavim u krevet da spava ili da budem fotograf i da zabeležim trenutke radosti, bola, nervoze, igre, sna…Dixi et salvavi animam meam!Dragi Nedelčevski   Dragi Nedelčevski je rođen u Tetovu, 1958. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Skoplju, 1983. Fotografijom se bavi od 1978. On je jedan od osnivača Fotokino kluba “Čkrap!“ iz Tetova. Autor je više samostalnih izložbi, a izlagao je na više grupnih izložbi u Makedoniji i van njenih granica. Više puta je nagrađivan za svoj rad.Đorđe Odanović (1956, Beograd) je fotograf, umetnik i vanredni profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Izlagao je na preko 20 samostalnih izložbi i velikom broju grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu: Velika Britanija, Francuska, Grčka, Makedonija, Peru. Vodio je i učestvovao je u nekoliko fotografskih radionica u Italiji i Makedoniji, a autor je i nekoliko umetničkih/fotografskih projekata. Dobitnik je najprestižnijih nacionalnih nagrada u oblasti fotografije. Umetnički direktor Galerije Artget 2010.

Konkurs Centra za socijalnu pedagogiju

 U toku je Konkurs za projekte kojima se osnazuju roditelji za ucesce u inkluzivnom obrazovanju, a koji je objavio Centar za interaktivnu pedagogiju.

Informacije o uslovima i kriterijumima Konkursa , kao i formulari  za podnosenje predloga projekta mogu se preuzeti na web stranici  www.inkluzija.org.
Rok za prijem projektne dokumentacije  je utorak,  22. februar.2011.god. Rok za odlucivanje je 28. februar 2011.god.
Pravo ucesca imaju registrovana preduzeca udruzenja roditelja dece sa teskocama u razvoju i udruzenja osoba sa invaliditetom sa teritorije Novog Sada, Novog Beograda, Kragujevca, Uzica, Nisa i Vranja.

EU RATIFIKOVALA UN KONVENCIJU O PRAVIMA OSOBA SA INVALIDITETOM

Njujork, 30. Decembar, 2010 – Evropska unija je ratifikovala najvažniji međunarodni document o pravima osoba sa invaliditetom i načinila značajan korak u globalnim nastojanjima promovisanja prava osoba sa invaliditetom. EU se i zvanično pridružila Međunarodnoj Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom 23. decembra, 2010, postavši tako prva intervladina organizacija koja je potpisala neki dokument o ljudskim pravima i na sebe obaveze iz tok dokumenta.

„Ratifikacijom Konvencije u EU poslata je jasna poruka da prava osoba sa invaliditetom jesu prioritet u regionu i svetu,“ rekla je Shantha Rau Barriga, istraživač u oblasti ljudskih prava i zastupnik organizacije Human Rights Watch. „Sve članice EU kao i buduće članice treba da ratifikuju ovaj dokument i usklade svoja zakonodavstva i praksu sa njegovim standardima.“

Pored ratifikacije Konvencije, EU je u procesu usvajanja Evropske Konvencije o ljudskim pravima, koju je sačinila odvojena međuvladina organizacija, Savet Evrope.

Konvencija UN obavezuje institucije EU, uključujući Evropsku Komisiju, Parlament, Savet i Sud pravde da podrže prava osoba sa invaliditetom. No ovo takođe zahteva da i svaka zemlja članica za sebe ratifikuje Konvenciju.

Od 27 članica EU 11 je ratifikovalo Konvenciju, kao i zemlje pristupnice EU – Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Srbija i Turska.

Human Rights Watch